<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<!DOCTYPE article PUBLIC "-//NLM//DTD JATS (Z39.96) Journal Publishing DTD v1.0 20120330//EN" "JATS-journalpublishing1.dtd">
<article article-type="obituary" dtd-version="1.0" xml:lang="hr" xmlns:xlink="http://www.w3.org/1999/xlink" xmlns:mml="http://www.w3.org/1998/Math/MathML">
<front>
<journal-meta>
<journal-id journal-id-type="publisher-id">LV</journal-id>
<journal-id journal-id-type="nlm-ta">Lijec Vjesn</journal-id>
<journal-title-group>
<journal-title>Lijecnicki Vjesnik</journal-title>
<abbrev-journal-title abbrev-type="pubmed">Lijec. Vjesn.</abbrev-journal-title>
</journal-title-group>
<issn pub-type="ppub">0024-3477</issn>
<issn pub-type="epub">1849-2177</issn>
<publisher><publisher-name>Croatian Medical Association</publisher-name></publisher>
</journal-meta>
<article-meta>
<article-id pub-id-type="publisher-id">LV-145-234</article-id>
<article-categories><subj-group subj-group-type="heading"><subject>Obituary</subject></subj-group>
</article-categories>
<title-group>
<article-title>Prof. prim. dr. sc. Zoran &#x010C;ala, dr. med. [&#x0160;ibenik, 27. 2. 1946. &#x2013; Zagreb, 20. 9. 2022.]</article-title>
</title-group>
<contrib-group>
<contrib contrib-type="author"><name><surname>Soldo</surname><given-names>Ivo</given-names></name></contrib>
</contrib-group>
<pub-date pub-type="epub-ppub"><month>07</month><year>2023</year></pub-date>
<volume>145</volume>
<issue>5-6</issue>
<fpage>234</fpage>
<lpage>235</lpage>
<permissions>
<copyright-statement>Croatian Medical Association</copyright-statement>
<copyright-year>2023</copyright-year>
<copyright-holder>Croatian Medical Association</copyright-holder>
<license xlink:href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/" specific-use="CC BY-NC-ND 4.0"><license-p>This is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution Non-Commercial No Derivatives (CC BY-NC-ND) 4.0 License.</license-p></license>
</permissions>
</article-meta>
</front>
<body>
<p>Nakon te&#x0161;ke i iscrpljuju&#x0107;e bolesti, u 77. godini, napustio nas je na&#x0161; dragi kolega, kirurg, primarijus, profesor i u&#x010D;itelj, dr. Zoran &#x010C;ala. Prestalo je kucati srce &#x010D;ovjeka koji se cijeli &#x017E;ivot davao za kirurgiju i bolesnike. Kad se suo&#x010D;imo s gubitkom voljene osobe i nepovratnim rastankom, osje&#x0107;amo to i kao trajni gubitak dijela nas samih.</p>
<p>Prof. prim. dr. sc. Zoran &#x010C;ala, specijalist kirurg, redoviti &#x010D;lan Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, dugogodi&#x0161;nji voditelj Odjela za endoskopsku kirurgiju Klinike za kirurgiju Klini&#x010D;ke bolnice &#x201E;Sveti Duh&#x201C; u Zagrebu, pripada zaslu&#x017E;noj generaciji hrvatskih kirurga &#x010D;ija je svestranost i upornost umnogome pridonijela razvoju endoskopske kirurgije u Hrvatskoj.</p>
<p>Prof. Zoran &#x010C;ala ro&#x0111;en je u &#x0160;ibeniku 27. velja&#x010D;e 1946. godine. Podrijetlom iz stare &#x0161;ibenske obitelji (otac Luka i majka Slavka, ro&#x0111;. Vr&#x010D;i&#x0107;), osnovnu &#x0161;kolu i gimnaziju zavr&#x0161;io je u rodnom gradu. Upisao je Medicinski fakultet u Sarajevu 1965. godine, a 1967. prelazi na Medicinski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 1971. godine. Nakon rada na Internom odjelu Op&#x0107;e bolnice &#x201E;Dr. Ivo Pedi&#x0161;i&#x0107;&#x201C; u Sisku, na poziv prim. dr. Josipa &#x0160;ojata zapo&#x010D;inje specijalizaciju iz op&#x0107;e kirurgije u Klini&#x010D;koj bolnici &#x201E;Sveti Duh&#x201C; u Zagrebu. Specijalisti&#x010D;ki ispit polo&#x017E;io je 1980. godine i od tada nastavio raditi na Zavodu za abdominalnu kirurgiju KB &#x201E;Sveti Duh&#x201C;, a od 1994. vodi jedinicu za endoskopsku kirurgiju. Tijekom Domovinskog rata istaknuo se kao &#x010D;lan mobilnih kirur&#x0161;kih timova te boravi u Slavonskom Brodu tijekom 1992. godine. Status primarijusa priznat mu je 1995. godine.</p>
<p>Magistarski rad <italic>Novi na&#x010D;in izvo&#x0111;enja laparoskopske kolecistektomije s pomo&#x0107;u triju troakara</italic> obranio je 1997. godine. Doktorsku disertaciju <italic>Videoendoskopsko postavljanje katetera za peritonejsku dijalizu &#x2013; izvorni postupak</italic> obranio je 1999. godine. Izvanrednim profesorom Katedre za kirurgiju Medicinskog fakulteta u Splitu postaje 2007., a Medicinskog fakulteta Sveu&#x010D;ili&#x0161;ta u Zagrebu 2009. godine. Autor je i koautor 85 znanstvenih i stru&#x010D;nih radova, vi&#x0161;e od 150 kongresnih priop&#x0107;enja, deset priru&#x010D;nika za poslijediplomske studije, sedam poglavlja u knjigama, urednik dviju knjiga te vlasnik dvaju patenata. Dobitnik je niza nagrada bolnica i &#x017E;upanija te Hrvatskoga lije&#x010D;ni&#x010D;kog zbora, &#x010D;iji je za&#x010D;asni &#x010D;lan. Za&#x010D;asni je &#x010D;lan Dru&#x0161;tva za endoskopsku kirurgiju Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Bio je svestran kirurg, a smisao za abdominalnu kirurgiju temeljio je na dobrom poznavanju kirur&#x0161;ke patofiziologije, pronicljivosti i ogromnoj strpljivosti. &#x017D;elja da pomogne bolesnom &#x010D;ovjeku, kreativnost, upornost i promi&#x0161;ljanje vodili su ga novim postupcima u kirurgiji.</p>
<p>Godine 1986. prof. &#x010C;ala po&#x010D;inje, prvi u na&#x0161;oj zemlji, s primjenom <italic>Nd:Yag</italic> lasera u endoskopiji debelog crijeva, a potom i CO<sub>2</sub>-lasera u abdominalnoj kirurgiji. Uz podr&#x0161;ku prof. Branimira Cvitanovi&#x0107;a, predstojnika Klinike za kirurgiju, prof. &#x010C;ala u&#x010D;inio je 12. svibnja 1992. prvu laparoskopsku kolecistektomiju, ujedno i prvu endoskopsku operaciju u Hrvatskoj. Izdr&#x017E;ao je sve kritike i strpljivo demonstrirao superiornost ove minimalno invazivne tehnike operiranja. Godine 1993. kao izvorne postupke izvodi laparoskopsku kolecistektomiju s pomo&#x0107;u triju troakara te endoskopsko postavljanje katetera za peritonejsku dijalizu. Uskoro izvodi i prvi put u Hrvatskoj laparoskopske zahvate: plastiku preponske kile, apendektomiju u djece, resekciju kolona te operaciju cista jetre i slezene. Pomogao je u izvo&#x0111;enju prvih laparoskopskih operacija na brojnim odjelima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Makedoniji. Godine 2012., u suradnji s kolegama iz Splita, u&#x010D;inio je prvu laparoskopsku transvaginalnu kolecistektomiju.</p>
<p>Entuzijazam prof. &#x010C;ale i suradnja drugih kirurga utjecali su na brzo &#x0161;irenje endoskopskih procedura u cijeloj Hrvatskoj. Postavio je najvi&#x0161;e standarde rada koji su i danas najve&#x0107;im dijelom prisutni na Klinici za kirurgiju KB &#x201E;Sveti Duh&#x201C; u Zagrebu. Svi njegovi suradnici tih su se standarda dr&#x017E;ali jer se odnos temeljio na dubokom povjerenju i po&#x0161;tivanju. Odnos prof. &#x010C;ale prema bolesnicima bio je stru&#x010D;an i duboko human, a prema kolegama i medicinskim sestrama pun simpatije i razumijevanja.</p>
<p>U o&#x017E;ujku 1993. godine prof. &#x010C;ala sa suradnicima osniva &#x010D;asopis <italic>Minimalno invazivna kirurgija</italic>. Iste je godine utemeljeno Hrvatsko dru&#x0161;tvo za endoskopsku kirurgiju HLZ-a te je izabran za prvog predsjednika dru&#x0161;tva. Tu je du&#x017E;nost nastavio obna&#x0161;ati u tri uzastopna mandata. Svojim kriti&#x010D;kim, stru&#x010D;nim i znanstvenim osvrtom prof. &#x010C;ala bio je prisutan na kongresima u domovini i inozemstvu. Bio je organizator i voditelj brojnih poslijediplomskih te&#x010D;ajeva trajnog usavr&#x0161;avanja iz laparoskopske kolecistektomije i hernioplastike, za lije&#x010D;nike iz Hrvatske i susjednih zemalja, te stru&#x010D;nih sastanaka Hrvatskoga kirur&#x0161;kog dru&#x0161;tva i Hrvatskog dru&#x0161;tva za endoskopsku kirurgiju.</p>
<p>Ud&#x017E;benik <italic>Laparoskopska kolecistektomija &#x2013; temelji endoskopske kirurgije</italic> prof. &#x010C;ale bio je temelj za u&#x010D;enje endoskopske kirurgije; 2013. godine izdaje knjigu <italic>20 godina laparoskopske kirurgije u Hrvatskoj</italic>. Dr&#x017E;avnom zavodu za intelektualno vlasni&#x0161;tvo prijavio je dva patenta: <italic>Troakar s vrhom u obliku svrdla</italic> i <italic>Troakar za videoendoskopsko postavljanje katetera za peritonejsku dijalizu</italic>.</p>
<p>Prof. &#x010C;ala je bio &#x010D;lan Hrvatskoga lije&#x010D;ni&#x010D;kog zbora, Hrvatskoga kirur&#x0161;kog dru&#x0161;tva, Hrvatskog dru&#x0161;tva za endoskopsku kirurgiju, Hrvatskog dru&#x0161;tva za digestivnu kirurgiju, Hrvatskoga gastroenterolo&#x0161;kog dru&#x0161;tva, <italic>European Society for Endoscopic Surgery</italic> i <italic>New York Academy of Sciences</italic>. Bio je &#x010D;lan uredni&#x0161;tva &#x010D;asopisa <italic>Croatian Journal of Gastroenterology and Hepatology</italic> (Zagreb) te me&#x0111;unarodnog savjetodavnog odbora &#x010D;asopisa <italic>Endoscopic Review</italic> (Ljubljana). Stru&#x010D;no se usavr&#x0161;avao u inozemstvu &#x2013; u Njema&#x010D;koj, Rusiji te u vi&#x0161;e navrata u Sjedinjenim Ameri&#x010D;kim Dr&#x017E;avama.</p>
<p>Prof. &#x010C;ala je govorio da je kirurgiju te&#x0161;ko raditi ako je ona samo posao, odnosno zanimanje kojim se posti&#x017E;e neki &#x017E;ivotni cilj. Kirurgija sama mora biti cilj i tada je kirurg mo&#x017E;e raditi sa zadovoljstvom, pa i zanesenja&#x0161;tvom, koje &#x0107;e mu omogu&#x0107;iti lak&#x0161;e pre&#x017E;ivljavanje brojnih neda&#x0107;a kirur&#x0161;kog &#x017E;ivota i obavljanje svoga posla s veseljem. Govorio je da kirurg mora te&#x017E;iti novim saznanjima, napretku svoje struke, ali i biti otvoren za suradnju sa stru&#x010D;njacima iz drugih podru&#x010D;ja. Svojom uporno&#x0161;&#x0107;u i dobrotom bio je promicatelj pobolj&#x0161;anja statusa kirurga; poticao je mla&#x0111;e kirurge na stru&#x010D;no usavr&#x0161;avanje i znanstveno napredovanje. Inzistirao je na pa&#x017E;ljivoj analizi kirur&#x0161;kih materijala i moralnim koncepcijama rasprave i zaklju&#x010D;aka. Za vrijeme vr&#x0161;enja du&#x017E;nosti voditelja Zavoda za abdominalnu kirurgiju nastojao je da se rad na klinici odvija na visini znanstvenih dostignu&#x0107;a u obradi i lije&#x010D;enju bolesnika.</p>
<p>Zadnje radne godine, na poziv tada&#x0161;njeg voditelja kirurgije, proveo je u Op&#x0107;oj bolnici Ogulin gdje je mla&#x0111;im kolegama prenosio znanje iz endoskopske kirurgije. Oti&#x0161;ao je u mirovinu u sedamdesetoj godini &#x017E;ivota. U trenutcima odmora svoju je ljubav prenosio na svoje masline i rodni &#x0160;ibenik. Veselje je pronalazio i u prou&#x010D;avanju biljnog i &#x017E;ivotinjskog svijeta te povijesti Hrvatske i grada &#x0160;ibenika, svjetske povijesti, o &#x010D;emu je posjedovao iznimno znanje. Otac je troje djece: k&#x0107;eri Laste, lije&#x010D;nice i Ane, studentice medicine te sina Tvrtka, magistra ekonomije, o kojima je uvijek govorio s ljubavlju i ponosom. Na&#x017E;alost, nije dugo proveo u mirovini jer ga je u tome omela te&#x0161;ka bolest.</p>
<p>Na kraju ovog sje&#x0107;anja &#x017E;elim izre&#x0107;i u osobno ime, ali i u ime starijih i mla&#x0111;ih, a vjerujem i budu&#x0107;ih generacija kirurga, zahvalu na&#x0161;em profesoru koji je bio po&#x017E;rtvovan i kvalitetan u&#x010D;itelj niza generacija mla&#x0111;ih specijalizanata i specijalista kirurgije. Ponosni smo &#x0161;to smo ga poznavali, imali za u&#x010D;itelja i prijatelja.</p>
<p>Neka mu je laka hrvatska gruda koju je toliko volio, i neka mu je vje&#x010D;na hvala i slava.</p>
<p>Prof. dr. sc. Ivo Soldo, dr. med.</p>
</body>
</article>
