Lijecnicki vjesnik 2025;147(1-2)

Adherencija bolesnika pri liječenju šećerne bolesti u obiteljskoj medicini u Republici Hrvatskoj prema istraživanju EUROASPIRE V

Lovorka Kovačec, Venija Cerovečki, Ino Kermc, Zlata Ožvačić Adžić, Goranka Petriček, Miroslav Hanževački, Nataša Buljan, Pero Hrabač, Jure Samardžić, Željko Reiner, Davor Miličić

Sazetak

Šećerna bolest predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u svijetu, a adherencija bolesnika prema preporučenom liječenju neophodna je za uspješnu regulaciju glikemije, kontrolu bolesti i prevenciju komplikacija. Cilj ovoga rada jest utvrditi adherenciju bolesnika prema promjeni životnih navika i farmakoterapiji šećerne bolesti tipa 2 u Republici Hrvatskoj temeljem istraživanja EUROASPIRE V. Ispitanici i metode: Presječno retrospektivno istraživanje provedeno je u devet ordinacija obiteljske medicine u Zagrebu. Uključeno je 58 ispitanika oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, a korišteni su dijelovi upitnika EUROASPIRE V istraživanja o farmakoterapiji, promjeni životnih navika te upitnik o samoprocjeni adherencije prema lijekovima. Rezultati: Samoprocijenjeno uzimanje farmakoterapije cijelo vrijeme odnosno stopostotna adherencija prema svim antihiperglikemicima zabilježena je kod 53,4% bolesnika. Najveći broj bolesnika u terapiji uzima metformin, od kojih je stopostotnu adherenciju navelo 55,1% bolesnika. Prema upitniku o promjeni životnih navika, najveća adherencija zabilježena je prema smanjenju unosa šećera (84,5%), dok je najmanja adherencija zabilježena prema pohađanju fitness centra kao obliku TA (3,4%), smanjenju prekomjernog unosa alkohola (44,8%) te smanjenju tjelesne mase (48,3% sudjelovanjem u TA i 44,8% pridržavanjem prehrane). Pušenje je reduciralo 15% savjetovanih bolesnika, a 35% bolesnika je prestalo pušiti. U usporedbi sa zbirnim rezultatima istraživanja EUROASPIRE V, koje uključuje i druge europske zemlje, samoprocijenjena stopostotna adherencija prema svim antihiperglikemicima bila je veća u odnosu na ispitanike u Hrvatskoj i iznosila je 76,5%. Kod promjene životnih navika, adherencija prema smanjenju prekomjernog unosa alkohola (51,3%) i smanjenju unosa masti (76,5%) bila je veća, dok je adherencija prema redovitoj TA (51,4%) i smanjenju unosa šećera (80,8%) bila manja od onih zabilježenih u Hrvatskoj. Zaključak: Rezultati istraživanja EUROASPIRE V koje je provedeno u Republici Hrvatskoj pokazuju nedovoljnu adherenciju bolesnika oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 prema farmakoterapiji i promjeni životnih navika. Za uspješnu regulaciju glikemije i kontrolu bolesti potrebno je učiniti dodatne napore u povećanju adherencije prema liječenju.

PDF