Lijecnicki vjesnik 2019;141(3-4)

Kirurško liječenje kroničnoga pilonidalnog sinusa

Vedran Dragišić, Zvonimir Šego, Gordan Galić, Zdrinko Brekalo, Nikica Šutalo, Josip Mišković

Sazetak

Kronični pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima. Bolest većinom pogađa mlađe muškarce. Povišen BMI i sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika. Cilj je istraživanja bila usporedba vremena cijeljenja, učestalosti seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječnog trajanja bolničkog boravka kod pacijenata operiranih prvi put zbog kroničnoga pilonidalnog sinusa u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine, s praćenjem recidiva jednu godinu nakon kirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine prema vrsti zahvata: ekscizija s primarnim zatvaranjem (23,0%), ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (55,2%) te ekscizija sa zatvaranjem Limbergovim režnjem (21,8%). Odabir metode učinjen je na osnovi procjene i iskustva operatera. Većina pacijenata uključenih u istraživanje imala je povišen BMI (72,4%). Pacijenti operirani ekscizijom uz primarno zatvaranje i Limbergovim rotacijskim režnjem imali su kraće vrijeme cijeljenja nego pacijenti s ekscizijom uz sekundarno cijeljenje. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom uz primarno zatvaranje (70,6%), dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (29,4%). Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13; SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima. Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjem na granici je statističke značajnosti (p = 0,55). Zatvaranje defekta Limbergovim rotacijskim režnjem smanjuje broj poslijeoperacijskih komplikacija i skraćuje cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta.

PDF