NOVOROĐENČAD MALE PORODNE MASE U PET HRVATSKIH ŽUPANIJA

Sazetak

Sažetak. Cilj: Među terminskom novorođenčadi u pet hrvatskih županija odrediti broj novorođenčadi male porodne mase za gestacijsku dob. Analizirati utjecaj komplikacija i intervencija trudnoće i dobi majke na rađanja djeteta s malom porodnom masom. Metode: Na uzorku živorođene terminske novorođenčadi rođene od 1. siječnja do 31. prosinca 2000. godine iz jednoplodnih trudnoća u pet hrvatskih županija napravljene su tablice centilnih vrijednosti prema kojima su izdvojena novorođenčad s malom porodnom masom za gestacijsku dob. Isključena su novorođenčad s prirođenim malformacijama, nepotpunim podacima i mrtvorođenčad. Analiziran je udio novorođenčadi iz trudnoća s komplikacijama i intervencijama, prema zrelosti majke, završetku poroda te spolu. Rezultati: U pet županija Hrvatske rođeno je 10,9% terminske novorođenčadi nedostatne porodne mase. Djeca male porodne mase za dob češće su rođena iz trudnoća s komplikacijama (p<0,0001), intervencijama (p<0,0001) i trudnoća maloljetnih majki (p<0,0001). Rođenje carskim rezom bilo je češće u odnosu na ostalu terminsku novorođenčad (p<0,0001). Imala su niže srednje vrijednosti porodne mase, duljine i opsega glave od novorođenčadi kontrolne skupine (p<0,0001). Porodna masa terminskog nedostaščeta statistički je manja ako je rođeno iz trudnoće s komplikacijama (p<0,026) i intervencijama (p<0,028) u odnosu na novorođenče male porodne mase iz uredne trudnoće. Varaždinska županija imala je najviši postotak terminske novorođenčadi male porodne mase (13,6%), a Šibensko-kninska županija najniži (5,9%). Srednje vrijednosti porodne mase na 10. centili razlikovale su se među objavljenim standardima rasta u Hrvatskoj i inozemstvu. Zaključak: Svako deseto novorođenče jedne populacije rađa se s malom porodnom masom za gestacijsku dob. Za neke od njih znamo da su rođeni iz trudnoća s komplikacijama ili intervencijama, iz trudnoća maloljetnih majki, ali za velik postotak uzrok ostaje nepoznat.