UTJECAJ RATNIH DOGAĐANJA NA TJELESNU TEŽINU I VISINU DJECE PRI UPISU U 1. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Sazetak

Tjelesni rast najčešće se procjenjuje na temelju tjelesne težine i visine. Oba parametra pod snažnim su utjecajem genskih čimbenika i čimbenika okoline. Njihov utjecaj na rast često se toliko isprepleće da je ponekad nemoguće utvrditi njihovo pojedinačno značenje. U ovom radu pokušali smo ispitati koliko ratna zbivanja svojim psihičkim stresovima i smanjenjem ekonomske moći društva djeluju na rast djece rođene i rasle u ratu. Usporedili smo podatke o tjelesnoj težini i visini, dobivene na sistematskom pregledu učinjenom u vrijeme upisa u 1. razred osnovne škole dviju skupina djece. Jednu skupinu činila su djeca koja su sistematskom pregledu pristupila u proljeće 1990. i 1991. godine (predratna skupina), a drugu djeca koja su sistematskom pregledu pristupila u proljeće 1998.–2000. godine (ratna skupina). Djeca predratne skupine (n=200; djevojčica 98) bila su u vrijeme sistematskog pregleda za upis u 1. razred osnovne škole prosječno teška M=24,52, SD=4,16 kg, visoka M=122,50, SD=4,71 cm i imala prosječno M=6,67, SD=0,33 godine. Djeca ratne skupine (n=214; djevojčica 100) bila su identične prosječne dobi (M=6,67, SD=0,34 godine), lakša za prosječno 500 grama i niža za 5 mm. Međutim, razlike težine i visine nisu bile statistički značajne (ttežina=1,21, p>0,05; tvisina=1,13, p>0,05). Prema 2-testu u podskupinama djece nije bilo statistički značajno više djevojčica ili dječaka (2-test=0,13, p>0,05). Obrazovaniji roditelj svakog djeteta predratne skupine bio je zaposlen. Četiri obrazovanija roditelja (1,87%) ratne skupine nisu bila zaposlena. Prema 2-testu razlika nije bila statistički značajna (2-test=2,07, p>0,05). U zaključku možemo reći da ratna zbivanja i ratom stvoreni psihički stresovi i ekonomski status nisu statistički značajno utjecali na rast predškolske djece naše regije. Utjecaj bi možda bio značajan kada bi se mogla odrediti promjena sekularnog trenda rasta tijekom tog razdoblja da rata nije bilo.