MEDITERANSKI NAČIN PREHRANE I UČESTALOST ZLOĆUDNIH TUMORA PROBAVNOG SUSTAVA NA HRVATSKIM OTOCIMA

Sazetak

Sažetak. Cilj ovoga istraživanja bio je izvršiti usporedbu dobno standardiziranih stopa incidencije raka želuca, debelog crijeva i gušterače između dvije regije Republike Hrvatske: pet otoka srednje Dalmacije (Brača, Hvara, Korčule, Visa i Lastova) s »mediteranskim« načinom prehrane te kontrolne populacije Koprivničko-križevačke županije (KKž) s »kontinentalnim« načinom prehrane. Između ispitivanih regija zabilježene su velike razlike u konzumaciji specifičnih sastojaka prehrane. Utvrđivanje broja novooboljelih slučajeva od raka želuca, debelog crijeva i gušterače izvršeno je na temelju podataka Registra za rak Republike Hrvatske u razdoblju između 1986. i 1995. godine. Ukupan broj novooboljelih bio je standardiziran na standardnu svjetsku populaciju metodom izravne standardizacije. Dobno standardizirane stope incidencije na otocima u usporedbi s KKž-om na 100.000 stanovnika iznosile su 17,2 prema 39,4 (p<0,001) u muškaraca s rakom želuca, 9,1 prema 16,5 (p<0,01) u žena s rakom želuca, 34,5 prema 31,4 (p>0,05) u muškaraca s rakom debelog crijeva, 18,3 prema 20,3 (p>0,05) u žena s rakom debelog crijeva, 5,5 prema 9,0 (p<0,05) u muškaraca s rakom gušterače i 2,7 prema 5,0 u žena s rakom gušterače (p<0,05). Standardizirane stope incidencije raka želuca i gušterače na otocima bile su znatno niže od standardiziranoga hrvatskog prosjeka. Istraživanje je pokazalo da bi »mediteranski« način prehrane mogao doprinositi smanjenju rizika od raka želuca i gušterače.